Promocija romana „Šetači po mjesecu“ autora Obrada Nenezića održana je u Narodnoj biblioteci Budve u petak, 9. juna. O Nenezićevom romanu koji je izašao prošle godine i za koji interesovanje čitalačke publike ne jenjava, govorio je mr Goran Radojičić koji potpisuje i lekturu romana. O temama kojima se bavi roman sa autorom je razgovarala Stanka Stanojević.
Roman „Šetači po Mjesecu“, u čijem podnaslovu kao određenje stoji: Crna hronika jedne mladosti – je priča smještena u kvart zvani Majdan, a govori o urušavanju sistema vrijednosti, novom vremenu u kojem je nestala srednja klasa, o vremenu koje nije štedjelo nikog.
Kultura u ovoj zemlji je rezervisana za izabrane. Potrebno je da nemaš talenat i obrazovanje, i onda ćeš napredovati do neslućenih visina. Ja nijesam jedan od njih, zato sam čežnjivo pomislio na izbrisano i vratio se romanu koji nije predviđen za izabrane, već za rudare koji danonoćno kopaju tunele kako bi iskamčili nešto olova da se otisne na reciklirani papir, koji će pročitati rijetki iz mog kvarta. Tražiće sebe u romanu. Psovaće i kleti autora, koji se drznuo da kopa po ranama koje su još uvijek svježe i neće se zamiriti ni na deveto koljeno, jer svako zlo se kod nas čuva pomno poput potomstva, stoji u uvodnoj kolumni Nenezićevog romana simboličnog naziva „Katarakta” čiji je autor – književni lik Ivo DŽada.
Obrad Nenezić je diplomirani dramaturg; scenarista dugometražnih filmova: „Balkanska braća“ i „As pik“, prvi crnogorski predstavnik za Oskara; Autor dramskih tekstova: „Jelena Savojska“, „Proljećna žetva“, „Nobelovci“, „Neženje“, „Bubamara“, „Baksuz bluz“, „Taštinarije“, „Multiminijevci“ i autor pozorišnih predstava: „Persone non grate“, „Ždera iz kontejnera“ i „Sveti i prokleti“; knjiga poezije: „Pisma gospođici M“ i „Poezija“; romana „LJetopisje zaboravljenog grada“ i „Osmijeh za Mariju Mihailovič“. Drame i poezija su mu prevedeni na više jezi¬ka. Naučne radove objavljuje u domaćim i inostranim štampanim i digitalnim časopisima.