U okviru sedmog Festivala „Ćirilicom“, sinoć je na Trgu između crkava u budvanskom Starom gradu upriličeno predstavljanje projekta „Zmaj sa Spasa“. Riječ je o književnom projektu iz edicije „Enheleja“ u okviru kojeg su objavljeni legenda, bajka u stihu i bojanka za djecu. Izdavač je Narodna biblioteka Budve, a pokrovitelj Turistička organizacija opštine Budva.
Autori teksta budvanske legende „Zmaj sa Spasa“ su: Marko Kentera, Marinko Lugonja, Zoran Mujbegović i Jelena B.L. Bajku u stihu „Zmaj sa Spasa i lijepa Zora“ napisala je profesorica Zorica Joksimović, koja je takođe autorka stihova uz bojanku.
Na večeri su govorili: književnik i književni kritičar Želidrag Nikčević, prof. dr Sofija Kalezić, profesorica Zorica Joksimović i ilustrator Marinko Lugonja.
Kako je Nikčević u svom izlaganju naglasio, „Zmaj sa Spasa“ je maestralno urađen projekat koji predstavlja malo grafičko remek djelo, i kao takav promoviše temeljnu, basnoslovnu, bajkovitu i mitsku tradiciju našeg prostora.
„To je nešto što svjedoči o našem narodnom životu, njegovoj maštovitosti, fantazmima kojih je prepuno naše primorje, a prepuna ih je i ova divna knjiga. I zaista bi bilo katastrofalno da kažemo da nemamo vremena da se time pozabavimo. Ovdje u ovoj knjizi su, popularno i propagandno-turistički, a opet uzvišeno i elegantno zabilježene formule narodnog opstanka, tamni i svijetli simboli u kojima titraju sudbinski zavjeti koji nas podsjećaju na ono što smo nekada bili, ali i upućuju i na to kakvi treba opet da budemo. To je, čini mi se, suštinska ideja ove monografije, da nas bar na trenutak otrgne od zvrke savremenosti i zaborava koji neumitno prekriva najdublje slojeve narodnog života ako ih mi ne revitalizujemo. Ova knjiga je ogroman doprinos sjećanju na sopstveni identitet i da se tako brane zakonita prava našeg naroda i naše vjere. Ona ne treba da služi samo u oficijelne svrhe, nego da postoji i u našim kućama i školama i da se sa njom upozna naša omladina, da bi znala šta je ono što nas vijekovima drži na okupu“, kazao je Nikčević.
Recenzentkinja, prof. dr Sofija Kalezić govorila je o bajci u stihu „Zmaj sa Spasa i lijepa Zora“ profesorice Zorice Joksimović, potcrtavši da u ovoj legendi autorka koristi raznovrstan način umjetničkog izražavanja koji je pažljivo prilagođen predmetnoj lepezi specifičnoj za način života u savremenoj Budvi. Sa druge strane, prema mišljenju recenzentkinje, prepoznatljivi arhaizmi doprinose živopisnosti i uvjerljivosti pripovijedanja.
„S obzirom da radi u Drugoj osnovnoj školi u Budvi, autorka je pronašla vlastite motive traganja za univerzalnim životnim istinama i vrijednostima. Kao prosvjetna, pedagoška i kulturna poslenica, raskošnom, ali i zahtjevnom tematu primorskih legendi, posvetila se s ljubavlju i toplinom nekoga ko se bavi jezikom i književnošću, edukativnim i vaspitnim svojstvima pričanja. Riječi su veliki putnici i svaka dobra knjiga nosi u sebi kako istinu svog autora, tako i svijeta o kome govori. Tog principa se pridržavala i Joksimović kada je napisala legendu prilagođenu dječjem vokabularu i poimanju svijeta. Legenda je prožeta fantastikom i elementima čudesnog, sa srećnim završetkom oličenom u vječnoj ljubavi između Zmaja i Zore. Kao i u narodnom mitu, u ovom djelu izražena je nagonska svijest čovjeka minulog doba, njegova shvatanja prirode i pojava u njoj, s mnoštvom iracionalnih predstava. Poruke i ideje legendi obojene su humanošću i čovjekoljubljem, vjerom u moć ljudskosti, te vrijednošću i važnošću održanja riječi“, navela je Kalezić.
Profesorica Zorica Joksimović kazala je da je drevna priča o Zmaju sa Spasa jedna od legendi koja je, kroz narodna predanja, bistro žuborila svoj pripovjedni tok iz legende i života do nas – danas, i od nas ka sjutra.
„Moje pripovijedanje je našlo inspirativno težište za priču „Zmaj sa Spasa i lijepa Zora“ u lirskoj pjesmi o Zmaju koju su pjevali mladići i djevojke na Vilinom gumnu na Spasov dan, a koju su „iz usta naroda“ u izvornom obliku opisali Vuk Vrčević i Vuk Stefanović Karadžić. Moje nastojanje je da se djeci i omladini ovim sadržajem iznova obratimo kroz nove sadržaje. Da jezikom i riječju nastavimo pripovjedni put naših predaka, prilagođen savremenim tokovima i tehnologijama, obojimo sliku vremena, te da svevremenom ljubavlju, koja uveliko određuje mjesto, moć i sudbinu čovjeka, ostavimo humanističku poruku da ono što nasljeđujemo iz prošlog, bude u nekim segmentima i ogledalo sadašnjeg. Upravo i stoga – da bi mlađim čitaocima bilo blisko otkrivanje istina o tradiciji i etnosu svoga kraja, koje će im, kasnije, kroz život i obrazovanje biti čvršće postolje svijesti o svom kulturnom nasljeđu i kulturi življenja“, naglasila je Joksimović.
Ilustrator i član autorskog tima, Marinko Lugonja kazao je da se priče oslanjaju na legende koje su već postojale, a koje treba da inspirišu buduće istraživače budvanskog kulturnog nasljeđa i mitova.
„Kao što mi ravnodušno gledamo ovo brdo Spas na kojem nema ništa, zaboravljamo da je tu bilo možda i devet crkava, da su tu išle litije i konačno da je tu Budva nastala. Ovo ostrvo je jedno pribježište gdje su se ljudi, nažalost poharani i proganjani od raznih neprijatelja bili primorani da dođu. Ovo jeste ostao biser, ali „rudnik“ je tu iza nas, u brdu Spas i ja preporučujem svima da pročitaju knjigu koja arheološki skida jedan sloj zaborava i stvara nove perspektive. Nadam se da će ova edicija doći do svih i da će roditelji knjige da donesu u svoju kuću. Ova knjiga je prapočetak Budve i to daje utemeljenje svim ostalim pričama koje će se nadograđivati i za koje pripremamo i sljedeće edicije“, istakao je Lugonja.
Razgovor na Trgu između crkava moderirala je Ana Todorović iz Narodne biblioteke Budve.
Brdo Spas kao mjesto nastanka prvobitne Budve
Kako je zapisano u uvodnoj riječi autora izdanja, stari zapisi govore da je brdo Spas mjesto nastanka prvobitne Budve i tihi svjedok našeg neprestanog opstanka na ovim prostorima, ali i prolaznosti kojoj se često nesvjesno prepuštamo. Postavljajući pitanje da li ćemo imati snage i volje da obnovimo stare običaje, tradicionalnu proljećnu litiju i spasovdansku liturgiju u nekadašnjoj crkvi na samom vrhu brda, autori izražavaju nadu da će novoobjavljene knjige biti podsticaj budućim generacijama da se bore za očuvanje vrijednosti i da kroz plansku i zakonsku dokumentaciju sačuvaju i zaštite od zaborava naše možda i najvažnije kulturno-istorijsko dobro. Uvodnu riječ zaključili su sa tihim očekivanjem da će Evropa možda da nas pronađe tražeći svog brata Kadma pod obroncima brda Spas.